Za kvalitetan odmor potreban je dobar san i zbog toga trebate voditi računa o tome koliko vremena tokom noći spavate. Kvalitetan san je pola zdravlja pa s toga trebate sve svoje obaveze prilagoditi prema tome koliko vremena trebate za odmor. Smjernice koje su postavile relevantne zdravstvene organizacije, kao što je Nacionalna zaklada za spavanje, temelje se na širokom spektru naučnih istraživanja i savjetima medicinskih stručnjaka. Preporučene količine sna za različite uzraste razlikuju se značajno, te je važno razumeti ove razlike i prilagoditi spavanje prema svojim specifičnim potrebama.
Za početak, analizirajmo preporučene količine sna za različite uzraste:
- Novorođenčad (0-3 mjeseca): Savjetuje se da spavaju između 14 i 17 sati dnevno.
- Dojenčad (4-11 mjeseci): Idealna količina sna je između 12 i 15 sati dnevno.
- Mala djeca (1-2 godine): Preporučuje se 11 do 14 sati sna svaki dan.
- Predškolska djeca (3-5 godina): Potrebno je 10 do 13 sati sna.
- Školska djeca (6-13 godina): Trebali bi spavati između 9 i 11 sati.
- Adolescenti (14-17 godina): Optimalno je 8 do 10 sati sna.
Za odrasle osobe, smjernice također razlikuju trajanje sna prema dobi. Preporučena količina sna za mlade i starije odrasle osobe je specifično prilagođena:
- Mlade odrasle osobe (15-25 godina): Preporučuje se između 7 i 9 sati sna.
- Odrasli (26-64 godine): Idealno je imati 7 do 9 sati sna.
- Stariji odrasli (65+ godina): Potrebno je 7 do 8 sati sna.
Važno je napomenuti da je uz kvalitetan san nužno njegovati i zdrave navike koje omogućuju oporavak organizma. Stvaranje uvjeta za dobar san uključuje održavanje redovnog rasporeda spavanja, smanjenje stresa, fizičku aktivnost, kao i zdravu prehranu. Na taj način, osobe svih dobnih skupina mogu poboljšati kvalitetu svog sna i općeg zdravlja. Zdrav san ima ključnu ulogu i u prevenciji različitih zdravstvenih problema, poput depresije i glavobolja. Osobe koje pate od depresije mogu imati problema sa spavanjem, bilo da prekomjerno spavaju ili pate od nesanice. Previše sna ili, s druge strane, nedovoljno sna, može pogoršati simptome depresije, dok poremećaji spavanja ometaju pravilnu funkciju neurotransmitera, poput serotonina. Ovaj hormon, poznat kao hormon sreće, igra važnu ulogu u održavanju emocionalne ravnoteže i pozitivnog raspoloženja.
Postoji mnogo razloga zbog kojih bi svaka osoba trebala obratiti pažnju na kvalitetu svog sna. Učenje o potrebama spavanja tokom različitih životnih faza može značajno doprineti boljoj kvaliteti života. Stoga je ključno pratiti preporuke i nastojati uspostaviti zdrav obrazac spavanja koji odgovara specifičnim potrebama organizma. Samo uz odgovarajuće količine sna moguće je održati optimalno fizičko i mentalno zdravlje.
