Uzgajanje borovnica u saksiji je odličan izbor ako nemaš puno prostora u dvorištu ili želiš da gajiš ovo dragocjeno voće na terasi, balkonu ili čak prozorskoj dasci. Iako zahtijevaju određenu pažnju, borovnice se mogu veoma uspješno uzgajati u kontejnerima ako se ispoštuju osnovne smjernice.
Borovnice nisu samo ukusne – one su pravi nutritivni dragulj, poznate po svom visokom sadržaju antioksidansa i brojnih korisnih svojstava. Evo zašto bi ih trebalo redovno konzumirati:
Poboljšavaju pamćenje i moždane funkcije – zahvaljujući visokom sadržaju flavonoida, borovnice pomažu boljoj cirkulaciji u mozgu i mogu usporiti starenje moždanih ćelija.
Pomažu zdravlju srca – snižavaju nivo lošeg holesterola (LDL) i poboljšavaju elastičnost krvnih sudova.
Podržavaju imunitet – bogate su vitaminima C i K, manganom i vlaknima.
Djeluju protivupalno i antioksidativno – zahvaljujući antocijanima, koji im daju prepoznatljivu tamnoplavu boju, borovnice štite ćelije od oštećenja.
Regulišu nivo šećera u krvi – iako sadrže prirodne šećere, imaju nizak glikemijski indeks i korisne su i za osobe sa dijabetesom tipa 2.
Pomažu varenje – vlakna u borovnicama podstiču zdravu probavu i sprečavaju zatvor.
Njeguju kožu – antioksidansi iz borovnica mogu pomoći u zaštiti kože od starenja izazvanog UV zračenjem i zagađenjem.
Kako uzgajati borovnice u saksiji?
Najvažniji korak na početku je izbor prave sorte. Postoje različite vrste borovnica, ali za uzgoj u saksiji preporučuju se sorte niskog rasta (tzv. „patuljaste“ sorte) kao što su ‘Top Hat’, ‘Sunshine Blue’, ‘Northblue’ i slične. Te sorte su otporne i kompaktne, pa se lako uklapaju u ograničen prostor. Saksija treba da bude najmanje 40 cm u prečniku i duboka bar 40–50 cm. Na dno saksije postavi sloj drenaže (šljunak, glinene kuglice ili krupni kamenčići) kako bi višak vode mogao da otiče. Borovnice vole kiselkasto tlo (pH 4,0–5,5). Najbolje je koristiti specijalnu zemlju za acidofilne biljke (poput one za rododendrone, azaleje ili vrijes), ili je napraviti miješanjem treseta, borovih iglica i perlita.
Mlada biljka borovnice se sadi u pripremljenu saksiju tako da korijen nije dublje od nivoa na kojem je bila u rasadniku. Blago pritisni zemlju oko biljke i zalij s kišnicom ili odstajalom vodom. Borovnice ne podnose sušu, ali ni preveliku vlagu. Idealno je da se zemlja održava vlažnom, ali nikada natopljenom. Koristi meku vodu (kišnicu, destilovanu ili prokuvanu i ohlađenu vodu), jer tvrda voda može povećati pH zemljišta i štetiti biljci. Prihrana se vrši blagim đubrivima za acidofilne biljke ili specijalnim đubrivima za borovnice. Prihranjuj biljke u rano proljeće i sredinom ljeta, ali nikako kasnije, jer biljka mora završiti rast do jeseni i pripremiti se za zimu.
Borovnice vole sunce, pa je najbolje da saksija stoji na mestu gdje biljka dobija najmanje 6 sati sunčeve svjetlosti dnevno. Tokom ljeta je poželjno da se saksija povremeno rotira kako bi svi dijelovi biljke bili ravnomjerno izloženi svjetlosti. Svake godine u proljeće ukloni stare, osušene ili oštećene grane. Nakon 3–4 godine uzgoja, biljka može da se presadi u veću saksiju ili podijeli. Borovnice su otporne na hladnoću, ali ako su u saksiji, korijen može da se smrzne. Tokom zime: Premjesti saksiju na zaštićeno mjesto (poput balkona uz zid, garaže ili zatvorene terase).mMožeš dodatno zaštititi saksiju omotavanjem u jutu, stiropor ili staru deku.
Zaključno, borovnice su jedna od rijetkih biljaka koje možeš uzgajati i u malim prostorima, a koje ti zauzvrat daju mnogo: i ukus, i zdravlje. Redovnom brigom i uz pažljivo zalivanje, tvoja biljka će svake godine donositi sve više plodova, a tvoje tijelo će ti biti zahvalno.
