Vjerovatno vecina ljudi zna, ali za one koji nisu upoznati infarkt je stanje uzrokovano zacepljenjem krvotoka u krvnoj zili sto dovodi do gubitka dotoka krvi u srcani misic.To je velika opasnost po srce. Nakon prvog začepljenja, postoji rizik od daljnjeg pogoršanja situacije. Kako bi se smanjio taj rizik i ublažila šteta, uzimanje aspirina može biti korisno. Važno je odmah pozvati hitnu pomoć i uzeti 325 mg aspirina, što može pomoći u bržem preživljavanju, prema riječima doktora.
Koji su simptomi srčanog udara? Iako je bol u prsima najčešći simptom, manifestacije se mogu razlikovati od osobe do osobe. Neki ljudi imaju blage simptome, dok drugi imaju teške ili čak ne pokazuju nikakve znakove. Uobičajeni simptomi uključuju:
– Bol ili pritisak u prsima koji traje više od nekoliko minuta ili dolazi i odlazi.
– Bol koji se širi u rame, ruku, leđa, vrat, čeljust, ili čak gornji dio trbuha.
– Hladan znoj.
– Umor.
– Mučninu ili želučane tegobe.
– Vrtoglavicu.
– Poteškoće s disanjem.
– Nepravilan rad srca (palpitacije).
– Intenzivna tjeskoba.
– Problemi sa spavanjem.
Simptomi se razlikuju kod muškaraca i žena, pri čemu žene mogu imati simptome koji se ne tipično povezuju sa srčanim udarom, kao što su nedostatak zraka, mučnina/povraćanje, ili bol u leđima ili čeljusti.
Što je tihi srčani udar? Tihi srčani udar se događa bez očitih simptoma povezanih s običnim srčanim udarom, teško ga je prepoznati jer se javlja bez upozorenja.
Kada potražiti liječničku pomoć? Najbolje vrijeme za liječenje srčanih problema je unutar sat ili dva nakon pojave simptoma. Što se prije reagira, to je veća vjerojatnost za bolji ishod.
Naravno, evo još sedam rečenica koje proširuju informacije o srčanom udaru:
1. Osim aspirina, primarna terapija za srčani udar uključuje različite lijekove poput trombolitika i beta-blokatora koji se primjenjuju kako bi se otvorile blokirane arterije i stabilizirao srčani ritam.
2. Brza reakcija na simptome srčanog udara može značajno povećati šanse za preživljavanje i smanjiti trajne posljedice oštećenja srčanog mišića.
3. Rizični faktori za srčani udar uključuju pušenje, nezdravu prehranu, nedostatak tjelesne aktivnosti, pretilost, visok krvni tlak i visok kolesterol.
4. Osobe s obiteljskom poviješću srčanih bolesti ili drugim faktorima rizika trebale bi redovito pratiti svoje zdravstveno stanje i poduzimati preventivne mjere kao što su zdrav način života i redoviti medicinski pregledi.
5. Nedostatak svijesti o simptomima i značaju brze intervencije može dovesti do kašnjenja u traženju medicinske pomoći i pogoršati ishod srčanog udara.
6. Žene, posebno u starijoj dobi, često zanemaruju simptome srčanog udara ili ih pripisuju drugim zdravstvenim problemima, što može dovesti do kašnjenja u liječenju.
7. Edukacija javnosti o simptomima srčanog udara, prevenciji i pravovremenom djelovanju ključna je za smanjenje smrtnosti od ove ozbiljne bolesti srca.
